Čim dođu na ideju zasnivanja porodice, budući roditelji će se zainteresovati za porodičnu anamnezu. Željet će da se osiguraju da dijete, pored čitave palete različitih osobina, neće naslijediti i neku bolest, koja se generacijama unazad prenosi s koljena na koljeno. I ginekolog će buduću majku ispitati o porodičnoj istoriji bolesti, prethodnim trudnoćama i pobačajima, kao i oboljenjima s kojima se možda trenutno suočava. Međutim, potpuno čista porodična anamneza oba roditelja, nije garancija da će njihovo dijete biti savršeno zdravo.

Hromozomopatije mogu pogoditi i djecu potpuno zdravih roditelja, kao rezultat genetičke lutrije. U takvoj situaciji nema krivca – došlo je do greške prilikom kopiranja genetičkog materijala. Roditeljima je teško da prihvate scenario u kom nema direktnog krivca, niti rješenja problema, a dijete je suočeno sa ozbiljnom zdravstvenom krizom. Spremni su da učine sve što je u njihovoj moći, kako ne bi morali da se nađu u takvoj situaciji. Najveća nada se polaže u ranu dijagnostiku.

Jedno od oboljenja koje je rezultat greške u kopiranju genetičkog materijala tokom ćelijske diobe je Patau sindrom, trizomija 13, ili trizomija D.

Šta je Patau sindrom?

Pored Daunovog i Edvardsovog sindroma, Patau sindrom je jedna od najučestalijih trizomija koje se javljaju kod čovjeka. Do greške u kopiranju genetičkog materijala dolazi u ranim fazama trudnoće, a rezultat nepravilne ćelijske diobe je, u ovom slučaju, nastanak dodatne kopije cijelog ili dijela hromozoma 13. Posljedica je da plod umjesto tipične 2 ima 3 kopije ovog hromozoma. Dakle, ćelije ploda umjesto tipičnih 46, broje 47 hromozoma. U zavisnosti od mjesta na kojem se nalaze, trizomije mogu dovesti do problema u rastu i razvoju ploda, do pojave zdravstvenih problema i karakterističnih fizičkih obilježja, a mogu uticati i na dužinu i kvalitet života. Trizomija 13 utiče na rast i razvoj bebe in utero (u materici), a izaziva i brojne zdravstvene i razvojne probleme po rođenju.

Sindrom nosi ime po njemačkom naučniku Klausu Patau, koji je 1960. godine, zajedno sa svojim saradnicima, opisao simptome i hromozomsku prirodu sindroma. Statistički podaci pokazuju da je incidenca 1:10.000 novorođenih beba.

Da li je Patau sindrom nasljedan?

Kada saznaju da dijete boluje od određene bolesti, pogotovo ako je riječ o ozbiljnom oboljenju koje utiče na kvalitet i dužinu života, roditelje će zanimati da li je bolest nasljedna. Odgovor na ovo pitanje će najverovatnije uticati na dalje planiranje porodice.

Patau sindrom nije nasljedan

Činjenica je da Patau sindrom u većini slučajeva nije naslijeđen, nego je rezultat nepravilne ćelijske diobe. Naime, tokom mejoze se hromozomi ne razdvajaju, pa nastaju reproduktivne ćelije sa abnormalnim brojem hromozoma (u ovom slučaju hromozoma 13). Bez obzira da li spermatozoid ili jajna ćelija nose ovu grešku u ćelijskom zapisu – embrion će imati 47 hromozoma (jedan hromozom viška) u svim tjelesnim ćelijama. U malom procentu (oko 5%), pojaviće se mozaicizam. Kod mozaične trizomije, dodatni hromozom se javlja u pojedinim tjelesnim ćelijama, dok druge ostaju tipične (broje 46 hromozoma). U takvim slučajevima, simptomi će uglavnom biti blaži, dok će klinička slika biti manje opterećena. Za razliku od kompletne trizomije koja je posljedica greške tokom mejoze, mozaicizam je uzrokovan greškom prilikom mitoze.

Patau sindrom ipak može biti nasljedan?

Međutim, u malom broju slučajeva, Patau sindrom može biti nasljedan. Tada je rezultat uravnotežene translokacije. Kod roditelja je prisutan translociran (premješten) hromozom 13, koji je “zakačen” na neki drugi hromozom. Uravnotežena translokacija znači da ne postoji višak genetičkog materijala, što znači da je roditelj asimptomatičan i da ima normalan fenotip. U tom slučaju je povećan rizik da će dijete oboljeti od trizomije 13 i to zahvaljujući nasljeđu. Dijete tada najčešće nasljeđuje 2 regularne kopije hromozoma 13 i dodatne dijelove ovog hromozoma, koji mogu biti translocirani i prikačeni za neki drugi hromozom. Dijagnoza će biti djelimična odnosno parcijalna trizomija, koju najčešće odlikuju blaži simptomi bolesti.

Ukoliko jedan od roditelja nije nosilac uravnotežene translokacije, rizik da će par nakon jednog dobiti još jedno dijete oboljelo od Patau sindroma je manji od 1% (manja vjerovatnoća nego kod Daunovog sindroma).

Istraživanja pokazuju da se godine majke mogu dovesti u vezu sa povećanom šansom za pojavu trizomija kod ploda. Što je majka starija – veće su šanse da će dijete oboljeti od Daunovog, Edvardsovog ili Patau sindroma.

Simptomi Patau sindroma u trudnoći

Buduće majke često postavljaju pitanje da li postoje određeni simptomi koji bi u ranoj trudnoći mogli ukazati na postojanje trizomije 13. Nažalost, ne postoje simptomi koje bi trudnica mogla primijetiti, a koji bi upućivali na Patau sindrom. Uvijek dobar savet je redovna kontrola. Ultrazvučni pregled prati razvoj ploda od samog starta, te može otkriti usporen rast ili razvoj ili pojavu određenih abnormalnosti. Iako se ultrazvučnim pregledom ne može dijagnostikovati oboljenje, pregled može ukazati na probleme u intrauterinom razvoju. Sumnjiv ultrazvučni pregled će navesti ginekologa da uputi trudnicu na dalja testiranja.

Rezultati istraživanja pokazuju da u rizičnu grupu spadaju trudnice starije od 35 godina, kao i one koje imaju zdravstvene probleme poput dijabetesa, hipertenzije i bubrežne isuficijencije. Važno je imati na umu da i potpuno zdrava trudnica na svijet može donijeti dijete pogođeno Patau sindromom.

Trizomija 13 – Simptomi i klinička slika

Kod Patau sindroma je prisutna vrlo ozbiljna klinička slika. Plod se od samog početka usporeno razvija i zaostaje za prosjekom.

Trizomiju 13 odlikuje teška mentalna i fizička zaostalost, a pogođeni su i brojni unutršanji organi:

srce
mozak
pluća
bubrezi

Fizičke karakteristike tipične za Patau sindrom su:

rascijep usne, nepca i vilice
višak prstiju (polidaktilija)
zaobljena stopala
manja glava od prosjeka (mikrocefalija)
deformacije ušiju i gluvoća
nepravilno formiran nos
abnormalnosti očiju (mikrofaltija)

Novorođenče će imati malu porođajnu težinu (i kod beba koje nisu prijevremeno rođene), specifičan oblik glave i lica, slab mišićni tonus, urođenu srčanu manu i nerazvijene unutrašnje organe. U većini slučajeva, dijete neće doživjeti ni prvu godinu života. Čak i u tom kratkom periodu, susrešće se sa brojnim komplikacijama: poteškoće s disanjem, hipertenzija, upala pluća, problemi sa hranjenjem i probavom. Teška mentalna zaostalost (posljedica malformacije prednjeg dijela velikog mozga) dijete će lišiti bilo kakvog oblika samostalnosti.

Liječenje i prognoza Patau sindroma

Ne postoji lijek za Patau sindrom. Sve medicinske intervencije usmjerene su isključivo na palijativno zbrinjavanje i simptomatsko liječenje – da bi se otklonili bol i neprijatnost i da bi se poboljšao kvalitet života. Međutim, prognoza ostaje prilično loša. Većina beba (preko 90%) će izgubiti bitku u prvim mjesecima života, najčešće već u prvih nekoliko dana. Samo djeca pogođena blažim oblikom bolesti (usljed mozaicizma i djelimične translokacije) će doživjeti svoj prvi rođendan. Rijetki su slučajevi osoba koje dožive tinejdžerske godine ili odraslu dob. Život djece oboljele od trizomije D biće ispunjen ljekarskim posjetama, kontrolama i različitim intervencijama.

Testovi koji otkrivaju Patau sindrom u ranoj trudnoći

Kao što smo već naveli, sumnjiv ultrazvučni pregled će navesti ljekara da trudnicu uputi na testiranja. Regularni skrining u prvom trimestru, pored ultrazvučnog pregleda, obuhvata i dabl test (biohemijska analiza). Dabl test otkriva rizik za pojavu Daunovog, Edvardsovog i Patau sindroma (najčešćih trizomija).

Neinvazivni prenatalni testovi najnovije generacije (poput Premium Genetics prenatalnog testa i Premium Genetics monogenske), polako postaju nezamjenjiv dio prenatalne njege i na našim prostorima. U pitanju su testovi koji su izrazito precizni, brzi, pouzdani i potpuno bezbjedni i za majku i za bebu. Iz majčine krvi se posebnom metodom izdvaja i analizira fetalna DNK (cffDNA). To znači da nema rizika od spontanog pobačaja ili oštećenja ploda. Premium Genetics prenatalni test je dostupan već od devete nedjelje trudnoće, a za analizu je dovoljno prikupiti samo malu količinu venske krvi majke. Pogodan je i za blizanačke trudnoće. Test otkriva Daunov, Edvardsov i Patau sindrom, kao i druge poremećaje uzrokovane aneuploidijama X i Y hromozoma, te mikrodelecije i spol bebe. Premium Genetics monogenske može otkriti 8 aneuploidija, preko 100 nasljednih bolesti, 5 mikrodelecionih sindroma i jedini je prenatalni test u kojem mogu da učestvuju i tate.

Neinvazivni prenatalni testovi ukazuju na mogućnost postojanja hromozomopatija. Ako rezultat prenatalnog testiranja glasi da su aneuploidije detektovane, trudnica se upućuje na invazivne dijagnostičke procedure. Najpouzdanije dijagnostičke procedure su horiocenteza (biopsija horionskih čupica) i amniocenteza (analiza plodove vode). Ipak, riječ je o procedurama koje su invazivne, bolne i povećavaju rizik od spontanog pobačaja. Zato se prenatalni test preporučuje svim trudnicama, kako se trudnice koje ne spadaju u rizičnu grupu, ne bi bespotrebno podrvgavale invazivnim metodama dijagnostike.

Prenatalni testovi se preporučuju trudicama

Prenatalni testovi se preporučuju svim trudnicama, a posebno trudnicama koje spadaju u rizične grupe:

-trudnice starije od 35 godina
-patološke vrijednosti biohemijskih markera u serumu majke (dabl i tripl testovi)
-nepovoljni ultrazvučni nalazi
-historija spontanih pobačaja
-opterećena porodična anamneza
-prisustvo nekog hromozomskog rearanžmana kod jednog od roditelja
-trudnoća koja je rezultat vantjelesne oplodnje

Za hromozomopatije koje sa sobom nose teške i često fatalne posljedice, nema lijeka. Sljedeća najbolja opcija je prenatalno testiranje i rana dijagnostika. U većini slučajeva će rezultati prenatalnog testiranja skinuti veliki teret sa grudi budućih roditelja. Saznanje da je dijete zdravo, dozvoliće roditeljima da nastave da maštaju o budućnosti. Ako rezultati prenatalnog testa ukažu na postojanje aneuploidija, pristupa se invazivnim dijagnostičkim procedurama, a roditeljima je ostalo dovoljno vremena da se informišu i donesu konačnu odluku. Dijagnostika u ranoj fazi trudnoće roditeljima nudi izbor, dok ih kasna dovodi pred svršen čin.

Dijagnoza Patau sindroma

Dijagnoza Patau sindroma nije nešto što roditelj, ljekar ili genetičar žele da čuju. Međutim, riječ je o jednoj od najučestalijih hromozomopatija kod čovjeka. Ovaj sindrom sa sobom ne donosi nadu u ozdravljenje, već samo gomilu zdravstvenih problema, loših vijesti i skraćen životni vijek. Neko će sa svojim djetetom provesti samo par sati ili dana. Biće i roditelja koji će se o djetetu brinuti godinu dana – uz stalne posjete ljekaru, hitne intervencije i konstantni strah, a bez nade u izlječenje. Prenatalni test vam može pomoći da izbjegnete takav scenario.